U pogon puštena prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini – VE Mesihovina, ukupne instalirane snage 50,6 MW i prosječne godišnje proizvodnje 165 GWh.

U pogon puštena hidroelektrana Mostarsko blato, derivacijsko-akumulacijska hidroelektrana ukupne instalirane snage od 60 MW i prosječne godišnje proizvodnje 167 GWh.

Elektroprijenos Mostar izlazi iz sastava Društva.

Elektroprijenos Mostar bio je u sastavu Društva do 2006. godine, iako su pretpostavke za utemeljenje jedinstvene kompanije za prijenos električne energije stvorene već 2002. godine i to Zakonom o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava električne energije u Bosni i Hercegovini, što je i regulirano Zakonom o utemeljenju Kompanije za prijenos električne energije u Bosni i Hercegovini iz 2004. godine

Rješenjem Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, 1. veljače 2006. godine, registrirana je kompanija Elektroprijenos BiH a.d. Banja Luka, u čiji sastav je ušao i Elektroprijenos Mostar.

U pogon puštena hidroelektrana Peć Mlini, derivacijsko-protočna hidroelektrana ukupne instalirane snage od 30 MW i prosječne godišnje proizvodnje 82 GWh, prva hidroelektrana izgrađena na prostoru bivše Jugoslavije nakon rata.

Rješenjem Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH o odobrenju upisa izvršene privatizacije u sudski registar,  potvrđeno je da je udio državnog kapitala od 10,00 % privatiziran putem javne ponude dionica.

Prva Skupština dioničkoga društva (d.d.) održana je 8. ožujka 2004. godine, na kojoj je donesen i prvi Statut dioničkoga društva.

U razdoblju od siječnja 2001. do kraja 2002. godine Vladu Federacije BiH preuzima tzv. Alijansa za promjene, koja na osnovu sporne Uredbe iz 2000. godine imenuje Upravni odbor Društva.

Upravni odbor na svojim sjednicama mijenja dotadašnji Statut Društva iz travnja 1998. godine, i tako potvrđuje da sve ovlasti i obveze u Društvu (u vlasničkom smislu) vrši resorno ministarstvo – FMERI, te da će do završetka privatizacije funkciju organa upravljanja Društvom vršiti Upravni odbor kojeg imenuje i razrješava resorno ministarstvo.

U kolovozu 2002. godine stupa na snagu Zakon o električnoj energiji u Federaciji BiH, kojim je potvrđena nadležnost Federacije BiH, odnosno Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije u gospodarskom društvu sa sudjelovanjem državnog kapitala.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dana 16. veljače 2000. godine donosi Uredbu o vršenju ovlasti i obveza organa Federacije Bosne i Hercegovine u gospodarskim društvima po osnovu državnog kapitala, s priloženom Listom gospodarskih društava.

Uredbom je propisano da ovlasti i obveze po osnovu državnog kapitala vrše organi Federacije BiH, što u slučaju našega Društva čini resorno Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (FMERI).

Na pravno konfuzan način ovom spornom Uredbom Vlada Federacije BiH je preuzela ovlasti u vršenju vlasničkih prava, uz snažno protivljenje tadašnje Skupštine Društva koju su činili predstavnici 35 općina na čijem području Društvo djeluje.

Odlukom Vlade Hrvatske Republike Herceg Bosne, Poduzeće je preoblikovano iz s.p.o. (Javnog poduzeća s potpunom odgovornošću) u d.o.o. (Društvo s ograničenom odgovornošću).

Hrvatsko vijeće obrane (HVO) je na svojoj sjednici dana 28. kolovoza 1992. godine donijelo Odluku o osnivanju Javnog poduzeća Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne za vrijeme neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja.

Rješenjem Višeg suda u Mostaru,  17. studenoga 1992. godine, upisano je osnivanje našega Poduzeća u registar poslovnih subjekata  i ovaj se datum uzima  kao dan osnivanja Poduzeća.

U pogon puštena hidroelektrana Mostar, pribransko-akumulacijska hidroelektrana ukupne instalirane snage 72 MW i prosječne godišnje proizvodnje 310 GWh.

U pogon puštena hidroelektrana Čapljina, reverzibilna crpno-akumulacijska hidroelektrana ukupne instalirane snage od 420 MW i prosječne godišnje proizvodnje 620 GWh.

U pogon puštena hidroelektrana Rama, derivacijsko-akumulacijska hidroelektrana ukupne instalirane snage od 160 MW i prosječne godišnje proizvodnje 650 GWh.

U pogon puštena hidroelektrana Jajce I, derivacijsko-protočna hidroelektrana ukupne instalirane snage od 60 MW i prosječne godišnje proizvodnje 220 GWh.

U pogon puštena hidroelektrana Jajce II, derivacijsko-protočna hidroelektrana ukupne instalirane snage od 30 MW i prosječne godišnje proizvodnje 175 GWh.