DOPRINOS JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB ZAŠTITI VODA


Na konferenciji Ujedinjenih naroda, održanoj u Mar del Plati (Argentina) dane su nam prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse.
Naime, rezolucijom od 22. veljače 1993. godine, Opća skupština UN odlučila je da se 22. ožujak obilježava kao Svjetski dan voda i tako skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse. Stoga je Deklaracijom na ministarskoj konferenciji razdoblje od 2005-2015. godine proglašeno međunarodnim desetljećem akcije naziva “Voda za život”.
Voda, odnosno molekula vode, ima posebna fizikalna i kemijska svojstva, koja ju čine vrlo važnim biološkim i ekološkim čimbenikom živog svijeta na Zemlji. Tvrdnja, kako je život bez vode na našoj Zemlji nemoguć i nezamisliv, nije tek nekakva lako izrečena fraza.
Pored biološke i ekološke važnosti voda ima veliku gospodarsku važnost, iz čega proizlazi nužnost njezine zaštite. Činjenice je da je kvaliteta okoliša od presudne važnosti za gospodarski razvitak svakoga društva. To osobito vrijedi za gospodarske grane kao što su turizam i poljoprivreda, čija ekonomska osnovica bitno ovisi o ekološkim značajkama prostora. Kvaliteta je vode za razvoj tih djelatnosti jednako važan čimbenik kao i raspoloživost vode za proizvodnju električne energije

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar odlučna je i ustrajna u namjeri da na svakom mjestu gdje se nalaze objekti i zaposlenici JP EP HZ HB provodi sustavne, trajne i usklađene aktivnosti zaštite okoliša i njegovih vrijednosti, sukladno svjetskim standardima. U tom smislu JP EP HZ HB spremna je i nastoji ispunjavati sve obveze prema važećim zakonima i regulativi, prema međunarodnim propisima, konvencijama, normama i posjedujućim dozvolama, kako bi i u ekološkom smislu izgradili odgovoran poslovni sustav.


Pored ostaloga briga za očuvanje okoliša JP “Elektroprivreda HZ HB” d.d. Mostar očituje se kroz djelatnosti kao što su: praćenje kvalitete i kvantitete voda; vađenje i zbrinjavanje naplavina; ugradnju bio-pročišćivača sanitarnih voda; poribljavanje ribolovnih voda na kojima su izgrađene hidroelektrane i dr.
Tako se već dulji niz godina vrši poribljavanje ribolovnih voda na kojima su izgrađene hidroelektrane HE Rama, HE Mostar, HE Jajce I, HE Jajce II, HE Peć Mlini i CHE Čapljina. Poribljavanje vodotoka i akumulacije vrši se prema Godišnjem planu poribljavanja kojeg je izradio Zavod za ribarstvo, zoologiju i zaštitu voda Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, pri čemu se uzimaju u obzir svi specifični čimbenici ribolovnoga područja i svake ribolovne vode koja se planira poribiti. Prvenstveni je cilj planskoga poribljavanja nadomještanje izlovljenih autohtonih riba iz ribolovnih voda i njihovo očuvanje kroz dugi niz godina.

Ribolovne vode koje planiramo poribiti ovoga proljeća su: hidroakumulacija Rama, rijeka Rama, hidroakumulacija Mostar, rijeka Neretva, kompenzacijski bazen Hutovo, hidroakumulacija Peć Mlini, Veliko plivsko jezero, Malo plivsko jezero i Barevo s ukupnom količinom riblje mlađi od cca 190 000 komada. Bitno je napomenuti da se za riblju mlađ s kojom se vrši poribljavanje prethodno osiguraju dokazi o zdravstvenoj ispravnosti tako da do sada nije bilo negativnih iskustava s poribljavanjem.

Sektor za odnose s javnošću