Hidroelektrana HE Jajce II u pogonu je od 1954. godine. Instalirane snage od 30 MW i srednje godišnje proizvodnje oko 170 GWh ima važnu ulogu u elektroenergetskom sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Kroz redovita održavanja i ulaganja u obnovu i modernizaciju hidroelektrana proteklih godina ovo je poduzeće ulagalo veća financijska sredstva za unaprjeđenje upravljanja i očuvanja pogonske spremnosti elektrana, pa tako i u HE Jajce II. Budući da se radi o najstarijoj elektrani u proizvodnom sustavu, bilo je nužno da se u cijelosti analizira stanje postrojenja i odredi smjer u kojem se ono mora obnavljati kako bi se produljio njezin radni vijek, stoga se prije godinu i pol dana započelo s izradom projektne dokumentacije za revitalizaciju HE Jajce II.

Projektnu dokumentaciju za revitalizaciju agregata, nadvišenje brane i male hidroelektrane (MHE) na optočnom tunelu HE Jajce II izrađuje Konzorcij koji čine: Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. Zagreb (nositelj konzorcija), IBE d.d. Ljubljana, Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Zagreb, Marting d.d. Zagreb, Brodarski institut d.o.o. Zagreb i Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci.
Temeljna je nakana za sve komponente i sustave elektrane ocijeniti fizičko stanje i preostalu životnu dob, utvrditi aktualne vrijednosti karakteristika i revitalizacijski potencijal (kapaciteti) pojedinačnih komponenti hidroelektrane, te provesti sva potrebna mjerenja od ulaza do izlaza elektrane. Nadalje, nužno je identificirati realne alternative revitalizacije hidroelektrane u cjelini i pojedinačnih komponenti, te napraviti njihovu ekonomsku evaluaciju.

Trenutačno se obavljaju poslovi revizije izrađene projektne dokumentacije za revitalizaciju agregata, nadvišenje brane i izradu idejnoga projekta MHE na optočnom tunelu HE Jajce II, u što je JP Elektroprivreda HZ HB uložila ukupno 1,4 milijuna KM. Nakon provedene revizije slijedi izrada glavnog projekta nadvišenja brane HE Jajce II s istražnim radovima, te provedba plana (programa) revitalizacije hidroelektrane, kao i tehničkog projekta revitalizacije.

Osim produljenja životnoga vijeka, modernizacije i automatizacije elektrane, revitalizacija će osigurati povećanje proizvodnje, pouzdanosti i raspoloživosti, te smanjenje osnovnih i materijalnih troškova.
Ona također ima za cilj i prilagodbu komponenti upravljanja elektranom novim hidrološkim zahtjevima i zahtjevima elektroenergetskog sustava.